Što se mijenja u zgradama u 2025. godini
Odbrojavamo sitno do stupanja na snagu novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Stižu promjene u zgrade, a donosimo najvažnije. S detaljnim promjenama, mogućnostima i savjetima bavit ćemo se tijekom siječnja i veljače 2025. godine.
Zakon definira ulogu upravitelja i ulogu predstavnika suvlasnika te nabraja što su zajednički dijelovi zgrade što je izazivalo poteškoće u praksi. Uređuje se minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve te prava, obveze i odgovornosti suvlasnika. Minimalni iznos pričuve vezan je uz Podatak o etalonskoj cijeni građenja, javno objavljenog podatka, kako bi se jednostavnije obračunavala zajednička pričuva. Trenutačno je to 0,36 eura po metru četvornom.
Cilj, kako kažu iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, je pridonijeti donošenju kvalitetnog programa upravljanja zgradom da se svaka zgrada pregleda i utvrde rokovi popravaka ili zamjene dotrajalih dijelova jer je ulaganje u zajedničku pričuvu ulaganje u zajedničku imovinu koje se vraća kroz povećanje vrijednosti nekretnine. Stoga je u Zakonu naglašen Program upravljanja zgradom kako bi zgrade postale kvalitetnije i sigurnije.
PRVI KORACI – Što treba napraviti kada Zakon o upravljanju i održavanju zgrada stupi na snagu
Pod zgradom se podrazumijeva i blokovska garaža, za koju vrijede sve odredbe Zakona jer je uočeno da se u prostoru nalazi velik broj takvih garaža koje se primjereno ne održavaju.
Zakon uvodi pojam zajednice suvlasnika s pravnom osobnosti i vlastitim OIB-om što će znatno ubrzati upravne i sudske postupke te olakšati zgradama apliciranje za fondove (obnove fasada, energetske obnove, ugradnja solarnih elektrana i dizalica topline na zgradu).
Uvodi se Registar zajednice suvlasnika što je preduvjet za dobivanje OIB-a, a iz tog će Registra velik dio podataka preuzimati Porezna uprava u svoj Registar kućanstava. S pomoću tog registra dugoročno ćemo imati kvalitetne podatke o kućanstvima u Republici Hrvatskoj i pokazatelje za stanove u prostoru što će olakšavati postupanje hitnim službama.
Smanjuju se potrebne većine suvlasnika za donošenje odluka jer je praksa pokazala da se često zbog nezainteresiranosti pojedinaca odluke ne mogu donijeti:
- hitni popravci (npr. puknuće cijevi) – nema obveze prikupljanja suglasnosti
- nužni popravci (npr. sanacija krova) – jedna trećina suvlasnika (dosad 50 posto)
- redovna uprava (npr. odabir predstavnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala) – više od 50 posto suvlasnika
- investicijsko održavanje (velika ulaganja u zgradu) – 80 posto suvlasnika (dosad 100 posto)
Više na Zgradonacelnik.hr